Saniranje posljedica potresa iz ožujka 2020.

Dana 12. studenog 2020. godine Vlada je usvojila odluku kojom se utvrđuje način raspodjele 683,7 milijuna eura bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti EU, odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa. Time je stvoren pravni okvir za koordinaciju, provedbu i nadzor sustava korištenja ovih sredstava. Sredstva europskog Fonda solidarnosti namijenjena su hitnim mjerama sanacije, zbrinjavanju stanovništva, obnovi infrastrukture te javnih zgrada i ne mogu se koristiti za obnovu i izgradnju obiteljskih kuća i stambenih zgrada. Odluka Vlade sadrži priloge koji pobliže određuju vrste operacija koje će se provoditi, sredstva koja su za njih namijenjena, tijela koja su zadužena za pojedinu operaciju i područje primjene (Prilog 1 i Prilog 2). Dana 7. srpnja 2022. godine Vlada je usvojila izmjenu Odluke o načinu raspodjele bespovratnih financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije odobrenih za financiranje sanacije šteta od potresa na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, imenovanju i određivanju zaduženja nacionalnog koordinacijskog tijela, tijela odgovornih za provedbu financijskog doprinosa i neovisnog revizorskog tijela.

Provedbena tijela raspisuju javne pozive za različite kategorije troška, na koje se javljaju krajnji korisnici. Nacionalno koordinacijsko tijelo za provedbu je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a tijela odgovorna za provedbu financijskog doprinosa prema zaduženjima iz svoje nadležnosti su: Ministarstvo gospodarstva i održivoga razvoja, Ministarstvo zdravstva, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija, Ministarstvo obrane, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija te Fond za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) je neovisno revizorsko tijelo.

Procedure su uređene zajedničkim nacionalnim pravilima za Fond Solidarnosti EU te se sukladno njima, pojedinačnim pozivom pobliže uređuju pitanja prihvatljivih prijavitelja i troškova. Svi troškovi koji su prihvatljivi u smislu odredbi Uredbe o osnivanju Fonda solidarnosti EU nastali od dana potresa, dakle od 22. ožujka 2020. mogu se, temeljem prihvaćenih projektnih prijedloga i sklopljenih ugovora, nadoknaditi. Republika Hrvatska je sukladno zaključku Vlade od 10. lipnja 2020. godine zatražila dodjelu bespovratnih sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije za saniranje posljedica prouzročenih potresom iz ožujka 2020. godine. Zastupnici Europskog parlamenta odobrili su, na plenarnoj sjednici održanoj 23. studenog 2020., pomoć Hrvatskoj iz Europskog fonda solidarnosti za saniranje posljedica razornog potresa u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine u visini od 683,7 milijuna eura. Resorna ministarstva i provedbena tijela dosad su objavila 21 poziv za obnovu infrastrukture na vodoopskrbe i odvodnje, energetike, prometa, obrazovanja, zdravstva, za preventivnu infrastrukturu i zaštitu kulturne baštine, troškove službi spašavanja i osiguranja privremenog smještaja te sprečavanja erozije tla, a sredstva pomoći koriste se za naknadnu javnih troškova na područjima Grada Zagreba te Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije. U petak 9. lipnja 2023. godine iskorištena su sva sredstva iz Fonda solidarnosti EU za zagrebački potres! Alokacija u iznosu od 683,7 milijuna eura, 22 dana prije zadanog roka premašena je 7 milijuna i iznosi 691 milijuna eura. Za zagrebački potres ugovoreno je ukupno 595 projekta, vrijednosti 2,24 milijardi eura, od čega iz FSEU 988,7 milijuna eura, iz NPOO-a 926 milijuna eura, a preostali iznos iz drugih izvora. Ukupna vrijednost potraživanih troškova za zagrebački potres na dan 9. lipnja 2023. godine iznosi 690,8 milijuna eura (što čini 101 % alokacije za zagrebački potres), a isplaćeno je 489,7 milijuna eura (što čini 71,6 % alokacije za zagrebački potres).

Saniranje posljedica potresa iz prosinca 2020.

Sukladno Zaključku Vlade RH od 18. ožujka 2021. godine, Republika Hrvatska je poslala Europskoj komisiji Zahtjev za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (EUSF) za saniranje šteta nastalih kao posljedica serije potresa s epicentrom na području Sisačko-moslavačke županije počevši od 28. prosinca 2020. godine, zajedno sa zahtjevom za isplatu predujma. Procijenjena vrijednost ukupne izravne štete prouzročene „petrinjskim“ potresom, sukladno pravilima Europske unije, iznosi 41,6 milijardi kuna (41.633.410.427,00 HRK) odnosno 5,5 milijardi eura (5.508.740.811,00 EUR) što čini 10,21% BND-a (bruto nacionalnog dohotka) Hrvatske. Temeljem Zahtjeva Republike Hrvatske, Europska komisija je 29. listopada 2021. godine predložila Europskom parlamentu i Vijeću da se Hrvatskoj dodijeli traženi iznos od 319,2 milijuna eura pomoći iz Europskog fonda solidarnosti. Postupak odobravanja toga prijedloga završen je 14. prosinca 2021. donošenjem Odluke o dodjeli od strane Europskog parlamenta. Predujam u iznosu od 41 milijuna eura (41.325.507,00 EUR) isplaćen je Republici Hrvatskoj 2. kolovoza 2021. godine dok je ostatak od 277,8 milijuna eura isplaćen 30. prosinca 2021. godine. Korištenje sredstava pomoći usmjereno je na obnovu infrastrukture i javnih ustanova na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije, Varaždinske županije, Međimurske županije, Brodsko-posavske županije, Koprivničko-križevačke županije i Bjelovarsko-bilogorske županije i to za:

vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;
pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva;
osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;
čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

Odlukom Vlade od 24. studenoga 2021. godine ("Narodne novine" broj 127/21, 143/21, 107/22) definiran je sustav provedbe. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine je Nacionalno koordinacijsko tijelo dok su za provedbu financijskog doprinosa prema nadležnosti određena resorna Ministarstva. Zajednička nacionalna pravila za provedbu donesena su 28. prosinca 2021. godine. Resorna Ministarstva su 5. siječnja 2022. godine objavila 12 poziva za obnovu zgrada iz područja obrazovanja, kulturne baštine, energetskog sektora, prometne infrastrukture, telekomunikacija i zdravstva, te za potrebe osiguranja privremenog smještaja, financiranje službi spašavanja kao i čišćenja područja pogođenih katastrofom te obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegli neposredni učinci erozije tla.

U četvrtak 11. svibnja 2023. godine iskorištena su sva sredstva iz Fonda solidarnosti za petrinjski potres! Alokacija u iznosu od 319 milijuna eura, iskorištena je 50 dana prije zadanog roka 30. lipnja 2023. godine. Za petrinjski potres ugovoreno je ukupno 735 projekata, vrijednosti 1,03 milijardi eura, od čega iz FSEU 643,5 milijuna eura, iz NPOO-a 255 milijuna eura, a preostali iznos iz drugih izvora. Ukupna vrijednost potraživanih troškova za petrinjski potres na dan 9. lipnja 2023. godine iznosi 411,8 milijun eura (što čini 129 % alokacije za petrinjski potres), a isplaćeno je 317,4 milijuna eura (što čini 99,4 % alokacije za petrinjski potres).

EU Projekti

FOND SOLIDARNOSTI EUROPSKE UNIJE